Ratio Technica

Umjetna inteligencija je ušla u gotovo svaku struku. Koriste je pravnici, ekonomisti, nastavnici, liječnici, novinari, administratori, konzultanti, menadžeri i mnogi drugi. To samo po sebi nije problem. Naprotiv, dobro je da alati postaju dostupni i da ljudi iz različitih područja pokušavaju ubrzati dio posla, bolje strukturirati tekst, provjeriti ideju ili dobiti početni okvir za razmišljanje. Problem počinje negdje drugdje. Počinje onda kada korištenje AI alata postane zamjena za razumijevanje tehnologije. Još preciznije, kada se osoba koja zna napisati nekoliko dobrih promptova počne ponašati kao da razumije računarstvo, podatke, modele, sigurnost, arhitekturu sustava i granice automatizacije. Tu nastaje zanimljiv novi tip samopouzdanja. Nije zasnovan na dugom učenju, radu sa sustavima, pogreškama, neuspjelim implementacijama i razumijevanju ograničenja. Zasnovan je na dojmu da alat uvijek nešto proizvede. A kada alat stalno daje odgovor, lako se stvori osjećaj da korisnik vlada tem...

Postoji određena doza nužnog trenja u procesu učenja tehničkih vještina. Kada analitičar sigurnosnog operativnog centra prvi put gleda sirove mrežne logove ili složene lance procesa u operativnom sustavu, osjeća se izgubljeno. Taj osjećaj nije greška u sustavu, već prirodni početak kognitivnog procesa u kojem se grade mentalni modeli. Prepoznavanje obrazaca, razumijevanje normalnog ponašanja mreže i uočavanje sitnih anomalija zahtijevaju vrijeme i neprekidnu izloženost sirovim podacima. Danas je taj proces doživio temeljitu promjenu. Analiza sigurnosnih incidenata dobila je debeli sloj apstrakcije kroz velike jezične modele. Kada se pojavi sumnjiv kod ili neuobičajen mrežni promet, primarni instinkt više nije ručno dešifrirati podatke. Linija manjeg otpora vodi prema tome da se zapis kopira u alat, a sustav za nekoliko sekundi izbaci uredno formatiran i vrlo samouvjeren odgovor o tome radi li se o legitimnoj administraciji ili pokušaju kompromitacije. Na površini ovo izgleda kao izvrsn...

Umjetna inteligencija sve bolje piše kod, ali to ne znači da je softversko inženjerstvo postalo jednostavnije. Naprotiv, tek sada se jasnije vidi razlika između onoga tko zna dobiti rješenje i onoga tko razumije sustav koji gradi. U javnosti se često raspravlja hoće li AI zamijeniti programere. To pitanje zvuči veliko, ali je zapravo loše postavljeno. AI već danas može napisati funkciju, test, skriptu, klasu, dokumentaciju, pa i cijelu aplikaciju ako mu se dobro opiše što treba napraviti. Ali softversko inženjerstvo nikada nije bilo samo pisanje linija koda. Kod je samo završni oblik jedne odluke. Iza njega stoji razumijevanje problema, arhitektura sustava, sigurnosni model, podaci, poslovni procesi, korisničko ponašanje, ograničenja infrastrukture i odgovornost za posljedice. AI može proizvesti sintaktički uredan kod, ali ne razumije stvarni kontekst u kojem taj kod radi. Ne zna što se događa kada sustav padne u produkciji, kada se pogrešno obrade osobni podaci, kada integracija zakaž...

Digitalni euro ne treba promatrati kao još jedan način plaćanja mobitelom. To nije samo nova aplikacija, novi digitalni novčanik ili zamjena za karticu. Radi se o mnogo važnijoj stvari, pokušaju da javni novac, odnosno novac iza kojeg izravno stoji centralna banka, dobije svoj digitalni oblik za svakodnevnu upotrebu. Danas većina ljudi novac doživljava vrlo jednostavno. Imaš gotovinu u novčaniku ili novac na računu. Međutim, između toga postoji važna razlika. Gotovina je javni novac centralne banke. Novac na računu je u pravilu novac kod poslovne banke. Kada plaćamo karticom, mobitelom ili internet bankarstvom, koristimo čitav lanac banaka, kartičnih sustava, aplikacija, posrednika i procesora plaćanja. Digitalni euro bi tu donio nešto novo, digitalni oblik novca koji bi trebao imati dio svojstava gotovine, ali u elektroničkom okruženju. Ideja sama po sebi nije loša. Društvo se sve više digitalizira, plaćanja su sve češće elektronička, a Europa očito želi imati vlastitu platnu infrastr...

Ratio Technica nastaje kao autorski prostor za promišljanje tehnologije, znanosti, cyber sigurnosti, informacijskih sustava, umjetne inteligencije, podataka i digitalnog društva. Ideja ovog bloga nije pratiti tehnologiju samo kroz dnevne novosti, trendove i površne interpretacije, nego kroz analitički pogled na sustave, rizike, odluke, metode i posljedice koje tehnologija stvara u stvarnom svijetu. Naziv Ratio Technica spaja dva pojma koja dobro opisuju smjer bloga. Ratio upućuje na razum, metodu, argument, dokaz i kritičko mišljenje. Technica upućuje na tehnologiju, sustave, alate, infrastrukturu i konkretna rješenja. U tom spoju nalazi se i osnovna namjera ovog bloga, promatrati digitalni svijet racionalno, stručno i odgovorno. Danas se o tehnologiji govori mnogo, ali ne uvijek dovoljno precizno. Posebno se u područjima umjetne inteligencije, cyber sigurnosti, digitalne transformacije i podatkovne analitike često pojavljuju tzv. hype stručnjaci, brze interpretacije i pojednostavlje...